Uzgoj pčela i proizvodnja meda od pamtivijeka se smatra izuzetno korisnom djelatnošću za čitavu zajednicu. I dok je svojevremeno med zbog svoje vrijednosti služio i kao valuta plaćanja, danas se primjenjuje kao zaslađivač, u ishrani, a važnu ulogu igra i u medicini, kao ljekovito sredstvo. I dok je na tržištu sve teže prepoznati kvalitetan med, vrijedni domaćin Jovan Buđen nastoji da komentari onih koji su probali njegov proizvod svjedoče o kvalitetu istog. U selu Žakovo, ovaj mladi pčelar, pretvorio je nekadašnji hobi u brend, koji je danas prepoznat, cijenjen i nagrađen vjernim potrošačima.
Porodica Buđen se i ranije, u nešto manjoj mjeri, bavila pčelama, a Jovan je u želji da od prirode iskoristi samo najbolje – ponovo pokrenuo ovaj mali biznis.
„Imali smo i ranije nešto malo pčela. Tradicija bavljenja pčelama je duga, a moram priznati da sam oduvijek bio fasciniran savršenstvom funkcionisanja pčelinje zajednice. Privlačila me je podjela poslova u njoj, kao i sam napredak koji se primjeti kada krene proljeće, pa sve do jeseni. Devedesetih se prekinuo porodični posao vezan za pčele, a ja sam donio odluku da 1998. godine ponovo pokušam“, ističe Jovan na početku priče.
Krenuo je sa jednim rojem pčela, a s godinama se Jovanov pčelinjak uvećavao, pa danas broji oko 200 pčelinjih društava, u zavisnosti od godine. Ovakav rad iziskuje i velika ulaganja, ali kako Jovan, zaljubljenik u pčele i blagodati prirode, kaže – sve se na kraju isplati. Nerado govori o svojim vještinama, smatrajući da je skromnost odlika pravih poznavalaca.
„Kao i u svakom poslu mora se ovladati znanjem koje na prvi pogled izgleda jednostavno, ali zaista nije tako. Mora se u potpunosti poznavati biologija pčelinjeg sistema rada. Ništa ne dolazi preko noći, a dok na red dođu dobri rezultati mogu proći i godine“, kaže Jovan – dodajući da bez obzira na početničku sreću, upornost i znanje igraju presudnu ulogu.
Jovanov med je na brojnim regionalnim i međunarodnim takmičenjima ocijenjen sa najboljim ocijenama, a svaka nagrada njemu je dodatna motivacija. No ipak, može li se od ovoga živjeti?
„Ukoliko volite ovaj posao, može biti i isplativ, naročito kada dobro „zamedi“, ali održavanje pčelinjaka iziskuje strpljenje. Idući izazov je prodaja, ali kada se nađe odgovorno tržište ni to ne predstavlja problem. Moja trenutna briga je nedostatak proizvoda u lošim godinama u odnosu na potražnju“.
Mušterije, koje su prepoznale njegov trud, su mahom kupci iz BiH i Srbije. Zahvaljujući kooperantskom ugovoru sa firmom iz BiH proda se veća količina proizvoda u godinama koje su bogate medom, a izvoze se najviše za Emirate i Tursku. Pored toga, jedan dio se distribuiše kroz „Hercegovačku kuću“ u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.
„Sve više ljudi kupuje rojeve i matice pokušavajući da krenu u pčelarstvo i veoma mi je drago kada naprave dobar rezultat i podignu kvalitetan pčelinjak, koji je zapravo krenuo od mojih pčela“ – naglašava Jovan.
Ono što nedostaje je, ističe moj sagovornik, radna snaga. Polako dolazi vrijeme kada će savremena oprema u velikoj mjeri zamijeniti čovjeka. Ipak, treba ići u korak sa svijetom.
„Često me pitaju šta je tajna dobrog meda. Bitno je da se pčelinji proizvod očuva onakav kakav je bio u košnici prije nego je čovek došao u dodir sa njim. Da ga izvrca sa kvalitetnom opremom, skladišti pravilno na odgovarajućoj temperaturi što mnogi zanemaruju. Med je kao i vino, traži dobru pažnju prilikom skladištenja“.
Pčelarstvo je posao koji igra značajnu ulogu za eko sistem, indirektna korist društva u oprašivanju biljaka je oko 90%, dok pčelaru ide oko 10% u vidu dobiti. Na pitanje na šta je naročito ponosan, Jovan ističe:
„Imam registrovano komercijalno poljoprivredno gazdinstvo koje je jedino u Hercegovini, a možda i šire koje se bavi isključivo pčelarstvom. Zadovoljan sam jer nisam na teretu države, već sam plaćam zdravstveno i penzijsko osiguranje“, završava svoju priču moj današnji sagovornik.
Ukoliko još uvijek niste, zasladite život medom koje stvaraju ove vrijedne ruke, jer nema većeg priznanja od one ljudske pohvale. Podržite male proizvođače i budite vjetar u leđa ljudima koji, poput Jovana, nastoje da svojim udjelom učine ovaj svijet boljim mjestom.
Svi tekstovi na sajtu Olovka piše srcem su autorski tekstovi imenovane autorke i zaštićeni su autorskim pravima. Objavljene tekstove zabranjeno je reprodukovati, distribuirati, koristiti na drugim portalima, štampati, odnosno na bilo koji drugi način koristiti bez dozvole.
Fotografije: Privatna arhiva
